Što je to materija?

U fizici su dobro definirane samo kvantitativne veličine. Npr. dobro je definiran pojam energije jer možeš reći da neka energija iznosi npr. 3 Jula. Slično, dobro je definirana i masa (npr. 7 kg). Međutim, pojam materije se u znanstvenoj literaturi ne definira precizno, nego se više koristi kao pojam koristan u slikovitoj slobodnijoj diskusiji. Ponekad se pod materijom podrazumijeva samo dio prirode saćinjen od fundamentalnih fermiona (kvarkova i leptona), ponekad od svih čestica osim gravitona, a ponekad nešto treće. Ponekad se podrazumijeva ono što se naziva "materijalističkom filozofijom", tj. "materija je sve što jest".

Materija je svako nevakuumsko rješenje jednadžbi polja.

Što je to materija?

Materija

Materija je u fizikalnom smislu svaka pojavnost u svemiru koja čini njegove dijelove, te se očituje kroz tvar, valove, energiju i informaciju.

Tvar je pojavni vid materije koji se očituje kao određena masa i volumen, tj. organizirani skup čestica. Tvar treba razlikovati od energije i valova.

Elementarne ili temeljne čestice su u fizici čestice koje nemaju unutarnju strukturu, tj. nisu građene od manjih čestica. Prema modernoj teoriji fizike elementarnih čestica (Standardni model), elementarne su čestice kvarkovi, leptoni i baždarni bozoni.

Materija

Materija je pojavni vid "energije" vakuuma

Sva materija je nastala iz vakuuma. Materija je sekundarna pojava nastala kao forma kretanja na bazi primarnog medija kvantnog vakuuma.


Materijalizam ili Idealizam?

Materijalizam

U filozofiji, teorija materijalizma tvrdi da su sve stvari sastavljene od materijalnih tvari, i da su svi emergenti fenomeni (u koje pripada i fenomen svijesti) rezultat materijalnih svojstva i interakcija. Drugim riječima, teorija tvrdi da se naša stvarnost potpuno sastoji od fizikalne tvari koja je jedini uzrok svakog mogućeg događaja, uključujući ljudske misli, osjećaja, i akcije.

Sama priroda i definicija materije - poput drugih ključnih pojmova u znanosti i filozofiji - su izazvali mnoge rasprave. Postoji li jedna vrsta materije (hyle) iz koje je sve napravljeno, ili više vrsta? Je li materija kontinuirana supstanca sposobna izražavati više oblika (hylomorphism), ili broj diskretnih, nepromjenjivih sastojaka (atomizam)? Da li ima prirođena svojstva (teorija supstanca), ili joj to nedostaje (prima materia)?

Jedan izazov tradicionalnom konceptu materije kao opipljive "stvari" je došao sa razvojem fizike u 19. stoljeću. Relativnost pokazuje da su materija i energija (uključujući i prostorno distribuirane energije polja) zamjenjivi. To omogućuje ontološki stav da je energija prima materia i da je materija jedan od njegovih oblika. S druge strane, Standardni model fizike koristi kvantnu teoriju polja za opisivanje svih interakcija. U tom pogledu moglo bi se reći da su polja prima materia i da je energija svojstvo polja.

Idealizam

Idealizam je filozofski smjer koji ideju smatra osnovom svega. Riječ je grčkog podrijetla. Oprečan idealizmu je materijalizam. Postoji nekoliko formi idealizma: subjektivni idealizam, transcendentni idealizam, apsolutni idealizam, objektivni idealizam.

Solipsizam

Solipsizam je filozofsko vjerovanje da postoji samo osoba i njeno iskustvo. Solipsizam je ekstremna posljedica vjerovanja da se znanje mora tražiti unutar ličnog iskustva i potom neuspjeha da se nađe most preko koga bi osoba mogla da nas obavjesti o bilo čemu što je izvan nje. Solipsizam sadašnjeg trenutka proteže svoj skepticizam čak i na vlastita prethodna stanja, tako da sve što je ostalo, jesam ja, sada. Solipsizam je poseban oblik subjektivnog idealizma, stav koji se vezuje za Georgea Berkeleya, po kojemu postojati znači biti opažen (esse est percipi).

Antropocentrizam

Anthropocentrism (starogrčki: άνθρωπος: antropos - čovjek, ljudsko biće + κέντρον: kentron - centar) je naziv ideologiju ili općeniti stav da je čovjek superioran prirodi ili njen najvažniji i najvrijedniji dio. Antropocentristi vjeruju da je čovjek nije ravnopravan drugim stvorenjima, nego da ima pravo upravljati nad florom, faunom i općenito Zemljom. Antropocentrizam se kao stav osobito razvio među abrahamskim religijama, pa tako Stari zavjet opisuje kako je Jahve stvorio čovjeka da bude gospodar svim drugim bićima.

Koncept antropocentrizma je došao pod žestoku kritiku od ekologa, pogotovo poklonika duboke ekologije koji ga smatraju "sebičnim".

Materijalizam ili Idealizam?

Ono što opažamo

Fizika ne tvrdi da neka staza gibanja ne postoji sama za sebe. Možda i postoji. No ako postoji, to nije nešto čime se fizika primarno bavi. Primarni cilj fizike je da opiše ono što opažamo. Budući da je opis opažanja ono čime se fizika primarno bavi, slijedi da, za fiziku, itekako ima veze "kako kamen kome izgleda", puno više nego "kakav je kamen sam po sebi".

Fizika ponekad može reći i nešto o tome kakve su stvari same po sebi, ali to je za fiziku sekundarno. Pri tome "sekundarno" ne znači manje važno, nego naprosto da se takvim pitanjima fizičari, u globalu, manje bave. Manje se time bave zato što se takvim pitanjima mogu baviti jedino teorijski, bez mogućnosti da svoje zaključke direktno provjere eksperimentom.


Ex nihilo or Creatio ex materia?

Creatio ex nihilo ("stvaranje iz ničega"), u suprotnosti je s creatio ex materia (stvaranje iz neke prethodno postojećem, vječne materije)

Ex nihilo or Creatio ex materia?


Creatio ex nihilo

Particle or Field?

Što je fundanemtalno čestica ili polje?


Dirac sea

Diracova teorija uvodi i nova shvaćanja o praznom prostoru. On odbacuje zamisao o vakuumu kao apstraktnom ništavilu. Prazan prostor koji ne sadrži nikakve čestice još uvijek nije "ništa" već ima fizikalna svojstva. On se može polarizirati tako da se iz njega istrgnu elektroni, a "rupe" koje pri tome izbijanju elektrona nastaju jesu pozitroni. Vakuum je nabijen mnoštvom virtualnih čestica i antičestica koje se mogu pojaviti praktično ni iz čega i potom se u najmanjem djeliću vremena natrag anihilirati (poništiti).

Tvorba parova čestica-antičestica
Dirac sea

Antimaterija

Antimaterija je struktura sastavljena od antičestica. U prirodi svaka čestica ima svoju antičesticu. Primjerice, atom antivodika je sastavljen od negativno nabijenog antiprotona oko kojeg 'kruži' pozitivno nabijeni elektron - pozitron.

Ako se dogodi da se čestice materije i antimaterije sudare ili na neki drugi način dođu u međusobni kontakt, međusobno će se anihilirati (poništiti) uz oslobađanje čiste energije u vidu elektromagnetskog zračenja. Za sada nismo u stanju stvarati složenije oblike antimaterije. Inače, antičestice se stvaraju posvuda u svemiru u situacijama u kojima se visoko energetske čestice sudaraju.


Kvantna teorija polja

Kvantna teorija polja kombinira posebnu teoriju relativnosti s kvantnom mehanikom, dozvoljavajući anihilaciju čestica, tj. prijelaz iz materije u energiju. To se često predstavlja uz pomoć Feynmanovog dijagrama, kojeg je izumio Richard Feynman.

Kvantna teorija polja


Svijest i beskonačno prazan prostor

Filozofsko je pitanje što je to što postoji samo za sebe i stvara li svijest o samom sebi, može li se stvoriti svijest o samom sebi bez nečega izvan sebe.

Svijest ne može biti svijesna postojanja beskonačnog prostora jer nema interakciju s tim prostorom. Beskonačan potpuno prazan prostor u kojem ta svijest postoji nema nikkave interakcije s tim prostorom jer je taj prostor potpuno prazan. Svijest ne može biti svijesna nečega s čim nema nikakvu interakciju niti komunikaciju, ne može biti svijesna nečega što ne posjeduje nikakve fizičke vrijednosti; energiju, materiju... jer jednostavno govorimo o potpunoj praznini, a poanta svijesti jest interakcija/međudjelovanje.

Svijest ne stvara ništa samo zato jer je svijesna jer joj za to treba znanje i inteligencija, a to sama svijest ne posjeduje i potpuno je odvojeno od njezine svjesnosti, svijesnost je samo svijesna nečega i pomaže da se stvori znanje o nečemu.

Svijest ne može biti svjesna beskonačnog potpuno praznog prostora, jer svijest nije jednako taj prostor. Taj prostor nema nikakve veze niti interakcije, niti ikakve komunikacije veze sa sviješću, prostor=fizičke dimenzije/veličina, dok svijest nema nikakve veze s time.

Svijest da bi postojala ne može postojati bez fizičkih dimenzija/veličina. Svijest ne stvara fizičke dimenzije/veličine, svijest je samo svijesna sebe i svojih fizičkih dimenzija/veličine te dimenzija prostora kojeg je svjesna. Da nema fizičkih dimenzija/veličina-ne bi bilo niti svijesti koja bi bila svijesna fizičkih dimenzija/veličina, interakcija i komunikacija koja su osnova bilo kakve vrste i razine svijesti a koji nisu apsolutno nikako mogući bez fizičkih dimenzija/veličina.

Svijest postoji ne sama od sebe nego zbog interakcija/međudjelovanja, komunikacija.. bez toga ne postoji niti svijest. Sve što posjeduje fizičke dimenzije a to uključuje i svijest jer svijest može postojati jedino ako ima fizičke dimenzije/veličine; u ovom slučaju govorimo o beskonačno velikoj i beskonačno malenoj/sitno; općenito beskonačnoj svijesti koja ima beskonačno velike i beskonačno malene/sitne dimenzije/veličine, a bez tih dimenzija/veličina svijest ne bi mogla postojati niti bi svijest mogla biti svijesna postojanja sebe niti svojih fizičkih dimenzija/veličina.


<< Spacetime Index Reality >>